AMERIČKI predsjednik Donald Trump sigurno neće osvojiti ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir jer je u ratu s Iranom, ali bi tijelo koje bira laureata ipak moglo biti pod njegovim utjecajem, smatraju stručnjaci.

Dodjela prošlogodišnje Nobelove nagrade za mir Venezuelki Mariji Corini Machado jedinstvena je u 125-godišnjoj povijesti te nagrade, a dogodila se usred Trumpova opetovanog lobiranja da nagradu dobije upravo on. Tjednima kasnije Machado je Trumpu "poklonila" svoju zlatnu Nobelovu medalju, nastojeći tako dobiti njegovu potporu za napore koje ulaže u stvaranje demokratske Venezuele.

Šef Instituta za istraživanje mira: Prošlogodišnji događaji utjecat će na odluku

"Ove će godine peteročlano tijelo biti vrlo oprezno u izboru onih koji su u stanju izdržati Trumpov pritisak", rekao je Haakon Gjerloew, vršitelj dužnosti direktora Instituta za istraživanje mira u Oslu.

"Mislim da će prošlogodišnji događaji povezani s dodjelom Nobelove nagrade za mir, nakon čega je dobitnica Maria Corina Machado tu istu nagradu dala Trumpu, utjecati na ono što će ove godine uzeti u obzir peteročlani odbor", izjavio je za Reuters.

"Jedna od briga s kojom bi se odbor mogao suočiti je hoće li dodjela nagrade određenu osobu izložiti pritisku Donalda Trumpa... Mislim da će odbor razmotriti hoće li nagrada napraviti više štete nego koristi", dodao je.

Stručnjaci kažu da bi to moglo značiti da će se Nobelova nagrada za mir dodijeliti papi Lavu, Međunarodnome kaznenom sudu, Međunarodnome sudu pravde ili Francesci Albanese, posebnoj izvjestiteljici UN-a za okupirana palestinska područja. Dobitnik će biti objavljen 9. listopada.

Papa je kritizirao američki rat s Iranom

Lav, prvi papa rođen u Sjedinjenim Državama, jasno je najavio da će nastaviti govoriti protiv rata i nakon što ga je predsjednik Trump nazvao "slabim" jer je kritizirao sukob SAD-a s Iranom.

Papina enciklika o umjetnoj inteligenciji, njegovo zalaganje za dijalog i mirno rješavanje sukoba, njegovi pozivi na poštivanje migranata te njegov humanitarni rad mogli bi opravdati dodjelu nagrade upravo njemu.

"Papa je kao osoba više od puke vjerske figure. Izrastao je u vodećeg mislioca", izjavio je za Reuters Karim Haggag, direktor Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu.

Istodobno je posebna izvjestiteljica UN-a za okupirana palestinska područja Francesca Albanese na meti kritika SAD-a i Izraela zbog oštrog kritiziranja načina na koji Izrael vodi rat protiv Hamasa u Gazi te zbog okupacije Zapadne obale.

Trump je zadnji put okrivio Norvešku

Treba istaknuti da bi brojni važni prošlogodišnji događaji mogli imati suprotan učinak na odbor i potaknuti ga da se odluči za sigurnije, opreznije rješenje, s više konsenzusa i s manjom vjerojatnošću da će razljutiti Donalda Trumpa.

On je, naime, okrivio Norvešku, zemlju u kojoj se donosi odluka o dobitnicima nagrade, jer mu prošli put nije dodijelila to prestižno priznanje.

Zbog toga bi se ova nagrada mogla dodijeliti i mreži civilnih udruga za pomoć potrebitima u građanskom ratu, sudanskim Sobama za hitne intervencije, ili nevladinoj organizaciji "Save the Children", koja pomaže djeci, žrtvama sukoba.

Povjesničar: Odbor je pod pritiskom da zauzme čvrst stav protiv Trumpa

"No odbor je istodobno pod pritiskom da odgovori na Trumpova preispitivanja međunarodnog poretka, kojem je to tijelo duboko predano", smatra Oeivind Stenersen, povjesničar specijaliziran za Nobelovu nagradu za mir.

"Odbor je pod određenim pritiskom da zauzme čvrst stav protiv Trumpa. U ovome ozbiljnom međunarodnom kontekstu ove se godine traži i očekuje Nobelova nagrada za mir koja brani liberalnu demokraciju, međunarodno pravo i ljudska prava", smatra Stenersen.

To bi moglo značiti dodjelu nagrade Međunarodnome kaznenom sudu (ICC) u trenutku kada, prema nekim izvorima, Washington priprema sveobuhvatne sankcije protiv ovoga globalnog suda, dok bi dodjela nagrade Međunarodnome sudu pravde (ICJ) podržala poštivanje suvereniteta nacionalnih država i mirno rješavanje sporova.

Novinarka: Svijetom ne upravljaju nasilnici

Za nagradu su Donalda Trumpa navodno nominirali čelnici Kambodže, Izraela i Pakistana, ali Gjerloew njegove izglede smatra "vrlo malima".

Pritisak koji je Donald Trump lani izvršio na peteročlani norveški Nobelov odbor šokirao je mnoge, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Ressu, filipinsko-američku novinarku, koja je kazala da je bila "užasnuta" prošlogodišnjim događajima.

"Svijetom ne upravljaju nasilnici. Postoje standardi po kojima živimo, a moć ne znači da je to i ispravno", izjavila je za Reuters u rujnu, tijekom posjeta Oslu.

Povećan novčani iznos nagrada

Objave dobitnika Nobelovih nagrada počinju idućeg tjedna. Nobelova nagrada za medicinu bit će dodijeljena već sutra, dok će posljednje, 12. listopada, biti poznato ime dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju.

Prestižne nagrade dodjeljuju se i za iznimna postignuća u fizici, kemiji, književnosti i miru, a nedavno je objavljeno da je Nobelova zaklada povećala novčani iznos nagrada za devet posto, pa će dobitnici u svakoj od šest kategorija primiti po 12 milijuna švedskih kruna (oko 1.076.800 eura).

"Povećanjem novčanog iznosa čuvamo dugoročan značaj Nobelove nagrade i jamčimo da financijski dio nagrade s vremenom zadrži svoju vrijednost", pojasnila je izvršna direktorica Nobelove zaklade Hanna Stjarne.

Nije poznato zašto je Nobel odabrao Norvešku za dodjelu nagrade za mir

Nobel je odabrao Kraljevsku švedsku akademiju znanosti za dodjelu nagrada za kemiju i fiziku, Švedsku akademiju za književnost, švedski Institut Karolinska za dodjelu nagrade za fiziologiju i medicinu te norveški parlament za nagradu za mir.

Zna se da je Nobel odabrao švedski Institut Karolinska za dodjelu nagrade za medicinu jer je, za razliku od starijih švedskih sveučilišta toga vremena (poput Uppsale ili Lunda) koja su imala tradicionalniji akademski pristup, taj institut bio usmjeren na moderna medicinska istraživanja i obuku utemeljenu na prirodnim znanostima. Nobel je, naime, iznimno cijenio upravo takav empirijski i znanstveni pristup.

No nije poznato zbog čega je poznati znanstvenik odabrao Norvešku za dodjelu nagrade za mir, premda bi takva odluka mogla biti odraz činjenice da su Norveška i Švedska u vrijeme kad je on pisao svoju oporuku bile povezane političkom unijom.