AMERIČKA tvrtka AAFS, povezana s krugovima bliskim Donaldu Trumpu, najavila je planove za izgradnju podatkovnog centra kapaciteta 100 megavata u Mostaru, a vrijednost projekta procjenjuje se na oko 530 milijuna eura. Riječ je o jednoj od najvećih tehnoloških investicija planiranih u Bosni i Hercegovini, koja je dio šireg paketa ulaganja i regionalnog trenda, s obzirom na to da se u hrvatskom Topuskom razvija sličan projekt podatkovnog i AI centra "Pantheon", piše Forbes BiH.

Tko stoji iza projekta

Kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC osnovana je u američkoj saveznoj državi Wyoming u studenom 2025. godine. Vodi je Joseph Flynn, brat Michaela Flynna, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost u prvom Trumpovu mandatu. Potpredsjednik tvrtke je Jesse Binnall, odvjetnik koji je zastupao Donalda Trumpa u pravnim sporovima nakon izbora 2020. godine.

U Sarajevu je registrirana tvrtka kći AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. u punom vlasništvu američke matice, a njezin direktor za Bosnu i Hercegovinu je Amer Bekan. Osim podatkovnog centra, AAFS je ranije najavio i svoj središnji projekt u BiH, Južnu plinsku interkonekciju, plinovod koji bi povezao plinske sustave Hrvatske i BiH te smanjio ovisnost zemlje o ruskom plinu.

Uz plinovod, tvrtka je najavila izgradnju triju plinskih elektrana u Mostaru, Kaknju i Tuzli te iskazala interes za koncesiju nad međunarodnim zračnim lukama u Sarajevu i Mostaru, što uključuje i mogući centar za održavanje i popravak zrakoplova. Ukupna vrijednost svih najavljenih projekata u energetici, prometu i digitalnoj infrastrukturi premašuje dvije milijarde eura.

Nekoliko planova

"Prvotno smo planirali tri plinske elektrane - Mostar (krug Aluminija), Kakanj i Tuzla. Svaka po 400 MW, ukupno troše oko 900 milijuna kubika plina. Četvrta bi bila manja, za podatkovne centre, posebno u Hercegovini zbog Neretve kao sustava hlađenja", izjavio je ranije Amer Bekan.

Zasad je riječ isključivo o najavljenim planovima. Njihova provedba ovisi o ratifikaciji međudržavnog sporazuma o Južnoj interkonekciji, koji su potpisali premijer Andrej Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, osiguranju financiranja i ishodu postupka za dodjelu koncesije u Mostaru.

U travnju je Parlament Federacije BiH izmijenio zakon i kao investitora za plinovod imenovao AAFS umjesto državne tvrtke BH Gas, što je otvorilo pitanja o tome kako će tvrtka bez iskustva na takvim projektima voditi investiciju, a pojavila su se i upozorenja o mogućem rastu cijene plina za građane.

Digitalna infrastruktura

Federalni ministar energetike Vedran Lakić potvrdio je da radovi ne mogu početi dok se ne riješi pitanje raspolaganja državnom imovinom, jer oko 30 posto trase plinovoda prolazi preko parcela u vlasništvu države.

Podatkovni centri postaju ključan su dio digitalne infrastrukture. To su veliki i strogo osigurani objekti s tisućama poslužitelja koji obrađuju, pohranjuju i distribuiraju informacije na internetu. Rad mobilnog bankarstva, državnih e-usluga, streaming platformi i sustava umjetne inteligencije ovisi o njihovom funkcioniranju.

Svaki takav centar zahtijeva i prateću infrastrukturu poput agregata za slučaj nestanka struje, sustava za hlađenje i visoku razinu fizičke i digitalne sigurnosti.