U ZALEĐENOM moru istočne Antarktike u kolovozu 2024. godine otvorila se golema rupa, područje otvorenog mora okruženo ledom poznato kao polinija. U zaljevu Breid, koji je u to doba godine inače potpuno zaleđen, nastala je rupa površine 89.121 četvorni kilometar, što je usporedivo s veličinom Portugala. Satelitske snimke potvrdile su pojavu koju znanstvenici na tom području nikada prije nisu zabilježili, prenosi Science Alert.

Kombinacija ekstremnih vremenskih prilika

Indijski istraživački tim pod vodstvom geoznanstvenika Jeebanjyotija Swaina utvrdio je da je polinija nastala zbog niza ekstremnih vremenskih uvjeta, ponajprije snažnih atmosferskih rijeka i morskih toplinskih valova. Svoje su nalaze objavili u časopisu Geophysical Research Letters.

U razdoblju od srpnja do kolovoza 2024. zabilježeno je šest takvih atmosferskih rijeka koje su donosile topao i vlažan zrak. Znanstvenici navode da se radilo o jednom od najjačih zabilježenih prijenosa vlage usred zime.

"Niz intenzivnih atmosferskih rijeka, poznatih kao 'rijeke na nebu', prenio je velike količine vlage iz nižih geografskih širina prema Antarktici. Istodobno je stalno strujanje prema jugu potiskivalo morski led prema polu", pojašnjavaju autori studije.

Te su pojave, kako objašnjavaju autori, uzrokovale pojačano zračenje topline prema površini, zagrijavanje atmosfere i topli snijeg, što je spriječilo stvaranje leda.

"Istovremeno su snažni vjetrovi izazvali Ekmanovo usisavanje, koje podiže topliju dubinsku vodu prema površini i tako pridonosi zagrijavanju gornjeg sloja oceana. Dugotrajni morski toplinski valovi dodatno su usporili zaleđivanje", stoji u studiji.

Ekmanovo usisavanje nastaje kada vjetar pomiče velike mase površinske vode. U ovom je slučaju proces na površinu podigao duboku cirkumpolarnu vodu, koja je toplija od površinske vode u to doba godine i time je zaustavila njezino smrzavanje.

Sve češća pojava u budućnosti

Swain i njegov tim predviđaju da će ovakve polinije na Antarktici postati češće. Klimatske promjene, navode, jačaju atmosferske rijeke, uzrokuju češće i dugotrajnije toplinske valove u zraku i moru te zagrijavaju gornje slojeve Južnog oceana. "Niska razina morskog leda i stvaranje polinija mogli bi postati uobičajeni u regijama gdje je led povijesno bio stabilan", zaključuje tim u svom radu.

Antarktika je 2024. imala drugu najnižu zabilježenu razinu zimskog morskog leda, odmah iza rekordne 2023. godine. Četiri najniže razine u povijesti mjerenja zabilježene su u posljednje četiri godine. U lipnju 2024. nije se zaledilo ni veliko područje Bellingshausenova mora, na zapadnoj strani Antarktičkog poluotoka, gdje je otvorenim ostao dio oceana veličine Francuske.

Posljedice za cijeli planet

Morski led pluta na oceanu i njegovo otapanje ne utječe izravno na razinu mora. Međutim, on djeluje kao zaštitni pojas oko ledenih ploča i ledenjaka na kopnu, čije bi otapanje ubrzalo porast razine mora.

Znanstvenike brine što će bez tog ledenog prstena veći dio antarktičkog ledenog pokrivača biti izložen sve toplijoj oceanskoj vodi. Morski led ključan je i za antarktičke ekosustave jer o njegovu postojanju ovise hranidbeni lanci koji utječu na velik dio svjetskih oceana.

Postoje jasni dokazi da su ove promjene globalne klime posljedica ljudskih aktivnosti, prvenstveno izgaranja fosilnih goriva. To ujedno znači da je moguće promijeniti smjer ovih trendova. Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters.