VELIKA analiza dosadašnjih istraživanja nije pronašla čvrste dokaze da medicinski kanabis učinkovito liječi nekoliko poremećaja mentalnog zdravlja, uključujući anksioznost, psihotične poremećaje i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).

Iako nedostatak dokaza ne znači nužno da učinka nema, nalazi naglašavaju koliko je još istraživanja potrebno kako bi se razumjelo djelovanje medicinskog kanabisa i osiguralo da su propisani lijekovi sigurni i djelotvorni za pacijente, piše ScienceAlert.

Slabosti dosadašnjih studija

Analiza, koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Sydneyu, obuhvatila je podatke 2477 sudionika iz 54 randomizirana kontrolirana ispitivanja provedena između 1980. i 2025. godine. Sveukupno, otkriva "relativno slabe dokaze" da su kanabinoidi bili korisniji u usporedbi s placebom za većinu proučavanih stanja.

Autori ipak napominju da bi to moglo biti posljedica loših metodologija korištenih u prošlosti, a ne stvarne neučinkovitosti kanabisa. Iako je riječ o dosad najvećoj analizi te vrste, ona je uključila samo osam ispitivanja o psihotičnim poremećajima, šest o anksioznim poremećajima i tri o PTSP-u.

Nije bilo dovoljno podataka za analizu liječenja ADHD-a, bipolarnog poremećaja, OKP-a i ovisnosti o duhanu, a nije pronađeno ni jedno prihvatljivo istraživanje koje bi testiralo učinkovitost kanabinoida u liječenju depresije.

Dodatni problem predstavlja činjenica da se proizvodi medicinskog kanabisa znatno razlikuju. Više od polovice uključenih studija pratilo je sudionike kraće od mjesec dana, a kanabis se uglavnom uzimao oralno, u obliku kapi ili tableta.

Potreba za preciznijim istraživanjima

Neki su pripravci sadržavali THC, drugi CBD ili mješavinu, što otežava usporedbu. Također je izazovno provesti dvostruko slijepa ispitivanja jer sudionici zbog psihoaktivnih učinaka često znaju uzimaju li THC ili placebo.

Prepreku predstavljaju i široke kategorije poput "anksioznosti". Neka su se ispitivanja usredotočila na pacijente s generaliziranom anksioznošću, a druga na one sa socijalnom anksioznošću.

Ako kanabis i ima pozitivan učinak na mentalno zdravlje, on vjerojatno nije jednak za sve, što znači da buduća istraživanja moraju biti znatno specifičnija. Ova analiza prije svega pokazuje da "postoji ključna potreba za randomiziranim kontroliranim ispitivanjima s većim i reprezentativnijim uzorcima."

Pacijenti traže alternativne metode

Depresija, anksioznost i PTSP tri su najčešća poremećaja mentalnog zdravlja u svijetu, a obuhvaćaju širok spektar složenih i međusobno povezanih simptoma različite težine. Reakcije pacijenata na standardne terapije vrlo su različite i često zahtijevaju godine isprobavanja.

Antidepresivi i kognitivno-bihevioralna terapija prva su linija liječenja anksioznosti i PTSP-a, no njihovi se učinci često čekaju tjednima, a značajan dio pacijenata osjeća samo djelomično ili nikakvo poboljšanje. Nuspojave i podnošljivost također mogu ograničiti njihovu primjenu, zbog čega se sve veći broj pacijenata okreće liječenju kanabisom.

Podijeljena mišljenja

Neki znanstvenici izražavaju zabrinutost jer je utjecaj kanabisa na mentalno zdravlje još uvijek nedovoljno istražen, a u nekim slučajevima lijek može pogoršati simptome anksioznosti ili psihoze. S druge strane, brojni pacijenti s PTSP-om, anksioznošću i drugim poremećajima navode da im medicinski kanabis pomaže u ublažavanju simptoma.

Zbog toga postoje neslaganja o tome kako uravnotežiti koristi i rizike kanabisa kod stanja koja ne reagiraju na dostupne tretmane, a zakoni se razlikuju od države do države. Potencijalne zdravstvene koristi, ali i rizici, povijesno ilegalnih supstanci poput kanabisa i drugih psihoaktivnih tvari kao što su ketamin, psilocibin i ecstasy, tek se sada sustavno ispituju.

Potrebno je još mnogo istraživanja kako bi se razumio njihov utjecaj na mozak i tijelo te kako djeluju u usporedbi s placebom i standardnim terapijama. Studija je objavljena u časopisu The Lancet Psychiatry.