Iako se svježe voće često smatra najboljim izborom, konzervirano voće također može biti zdrava i praktična alternativa, osobito ako biramo proizvode bez dodanog šećera. Pri kupnji je važno obratiti pozornost na nutritivnu vrijednost, sastav i moguće nedostatke, piše Health.com.
Izvor važnih hranjivih tvari
Voće koje se najčešće konzervira, poput breskvi, ananasa, krušaka i mandarina, sadrži vlakna, vitamin C te druge vitamine i minerale. Jedna šalica konzerviranih mandarina u vlastitom soku sadrži 85,2 miligrama vitamina C, što odgovara otprilike 95 posto preporučenog dnevnog unosa za odrasle muškarce, odnosno više od 100 posto za odrasle žene.
Vitamin C važan je za normalan rad imunosnog sustava, stvaranje kolagena, apsorpciju željeza i proizvodnju neurotransmitera. Ujedno djeluje kao antioksidans, što znači da pomaže u zaštiti stanica od oštećenja koja uzrokuju slobodni radikali.
Neke vrste konzerviranog voća sadrže i flavonoide te karotenoide, biljne spojeve s antioksidativnim djelovanjem. Voće je također izvor kalija, koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka, te vlakana koja mogu pridonijeti održavanju zdrave razine kolesterola u krvi. Zbog toga redovita konzumacija voća može povoljno utjecati na zdravlje srca.
Može pomoći u smanjenju rizika od bolesti
Zahvaljujući hranjivim tvarima koje sadrži, prehrana bogata voćem povezuje se s manjim rizikom od bolesti srca, dijabetesa tipa 2 i određenih vrsta raka. Istraživanja pokazuju da osobe koje redovito jedu voće mogu imati manji rizik od razvoja raka dojke, pluća, debelog crijeva, prostate i želuca. Ipak, važno je naglasiti da se ti nalazi odnose na konzumaciju voća općenito, a ne isključivo na konzervirano voće.
Praktično je, povoljno i dugo traje
Iako se često preporučuje svježe voće i povrće, konzervirane i smrznute varijante mnogima su praktičniji i povoljniji izbor. Konzervirano voće može biti posebno korisno ljudima koji nemaju jednostavan pristup trgovinama ili svježim namirnicama.
Budući da je spremno za jelo i ima dug rok trajanja, praktično je i za osobe koje teže odlaze u kupnju ili pripremaju obroke, primjerice starije osobe i osobe s invaliditetom.
Na što treba pripaziti pri kupnji?
Iako konzervirano voće može biti dio zdrave prehrane, važno je provjeriti u kakvoj se tekućini nalazi. Najčešće se prodaje u vlastitom soku, voćnom soku ili šećernom sirupu.
Voće u gustom šećernom sirupu može sadržavati velike količine dodanog šećera. Primjerice, šalica miješanog konzerviranog voća u gustom sirupu može sadržavati gotovo 20 grama dodanog šećera, što odgovara otprilike pet čajnih žličica.
Prema preporukama Američke udruge za srce (AHA), žene bi trebale ograničiti unos dodanog šećera na otprilike šest čajnih žličica dnevno, a muškarci na devet. Zato je bolje birati voće u vlastitom soku ili stopostotnom voćnom soku bez dodanog šećera.
Još jedno pitanje povezano s konzerviranom hranom jest bisfenol A (BPA), kemijski spoj koji se ranije često koristio u unutarnjim premazima limenki. Izloženost BPA-u povezuje se s mogućim štetnim učincima na hormonalni sustav, plodnost, rast i razvoj te imunitet. Istražuje se i njegova moguća povezanost s određenim vrstama raka.
Zbog tih je rizika Europska unija donijela zabranu uporabe BPA-a u materijalima koji dolaze u dodir s hranom, uz prijelazna razdoblja za pojedine proizvode. Pri kupnji se može obratiti pozornost na oznaku "BPA-Free", koja označava ambalažu bez bisfenola A.
Kako odabrati zdravije konzervirano voće?
Među dobrim izborima su konzervirane breskve, ananas, kruške, marelice i borovnice, osobito ako su pakirani u vlastitom soku ili voćnom soku bez dodanog šećera. Ako ipak birate voće u sirupu, bolja je opcija ono u vrlo laganom sirupu, koji obično sadrži oko 10 posto šećera, dok gusti sirup može sadržavati najmanje 40 posto šećera.
Neki proizvodi koji se reklamiraju kao proizvodi bez šećera zaslađeni su sladilima poput sukraloze i acesulfama K. Pojedina istraživanja povezala su čestu konzumaciju određenih umjetnih sladila s povećanim rizikom od bolesti srca, moždanog udara i nekih vrsta raka. Međutim, takvi nalazi ne dokazuju da sama sladila uzrokuju te bolesti.
Kako ga uključiti u prehranu?
Konzervirano voće može se jesti na gotovo iste načine kao i svježe. Može poslužiti kao međuobrok uz sir ili orašaste plodove, dodati se u smoothieje i proteinske napitke ili koristiti za pripremu muffina, kolača i drugih slastica.
Narezane breskve odličan su dodatak salatama, a konzervirano voće može se koristiti i za pripremu koktela. Za jednostavan desert dovoljno je kratko zapeći breskve ili kruške u pećnici i poslužiti ih uz kuglicu sladoleda.