Je li bolje biti ranoranilac ili noćna ptica? Znanost ima zanimljiv odgovor
RASPRAVA o tome je li za zdravlje bolje biti ranoranilac ili noćna ptica nije nova, no znanstveni dokazi češće idu u prilog jutarnjim tipovima. Istraživanja povezuju rano buđenje s boljim zdravljem srca i općenito boljim stanjem organizma, iako na to vjerojatno utječu i brojni drugi životni faktori, piše Prevention.
Neovisno o znanstvenim spoznajama, činjenica je da je funkcioniranje suvremenog društva uglavnom prilagođeno jutarnjim satima. Stoga se mnogi pitaju mogu li se istrenirati da postanu jutarnji tipovi, bilo zbog poslovnih i školskih obveza ili jednostavno radi lakšeg početka dana. Je li sklonost ranom buđenju urođena ili se može steći? Znanstvenici kažu da je odgovor negdje između.
Što utječe na san?
Na to jesmo li skloniji ranom buđenju ili kasnom odlasku na spavanje utječu genetika, dob, izloženost svjetlosti i svakodnevne navike. Ta se prirodna sklonost naziva kronotip, objašnjava dr. Aaron Pinkhasov, predstojnik odjela psihijatrije u bolnici NYU Langone - Long Island.
Ističe da nijedan kronotip nije nužno bolji od drugog, sve dok osoba redovito vježba, zdravo se hrani i pridržava se ustaljenog rasporeda spavanja. Ipak, ako se morate buditi u određeno vrijeme, promjena nekih navika može vam pomoći da se lakše prilagodite.
Mogućnosti prilagodbe
Vaša sklonost jutru ili večeri djelomično je genetska, kaže dr. Beth Malow, neurologinja i voditeljica Odjela za poremećaje spavanja u Vanderbilt Healthu. Zbog toga je teško u potpunosti promijeniti svoj kronotip. "Ali možete ojačati svoju prirodnu sklonost da postanete jutarnji tip, ili smanjiti sklonost večernjem, ako već naginjete toj strani", dodaje ona.
Da je promjena moguća "do određene mjere", slaže se i dr. Christopher Winter, specijalist medicine spavanja i autor knjige "The Sleep Solution". "Kronotip je velikim dijelom određen genetikom, ali na njega možemo utjecati i vlastitim navikama. Prilagodbom tjelesne aktivnosti, izlaganja svjetlosti, vremena obroka i spavanja možemo postupno prilagoditi svoj biološki ritam", objašnjava on.
Proces je, dakle, izvediv, ali vjerojatno neće biti ni kratak ni lak. Dr. Winter to uspoređuje s veslanjem uzvodno. "Možete li veslati protiv struje? Možete, ali čim prestanete ulagati napor, rijeka vas počne nositi natrag", kaže on.
Slično misli i dr. David Cutler, liječnik obiteljske medicine u Providence Saint John’s Health Centeru. On potvrđuje da se možete promijeniti, ali napominje da to "možda neće biti lako niti trajno".
Isplati li se pokušati?
Postoji razlika između toga možete li se naučiti biti jutarnji tip i trebate li to doista učiniti. "Hoće li netko mijenjati svoj ritam spavanja i buđenja, uglavnom ovisi o njegovu načinu života i svakodnevnim obvezama", kaže dr. Aarti Grover, medicinska direktorica Centra za medicinu spavanja u Tufts Medical Centeru.
"Nema urođene zdravstvene koristi od toga da budete jutarnji tip ako vam trenutni raspored omogućuje dovoljno sna koji je u skladu s vašim prirodnim ritmom", dodala je.
Ipak, dr. Grover napominje da je jutarnji kronotip praktičniji za mnoge, uključujući one s tradicionalnim radnim vremenom ili roditelje s malom djecom. Dr. Pinkhasov dodaje da prilagodba može "smanjiti nesklad između prirodnog biološkog ritma i zahtjeva svakodnevnog života".
No, ako sami kreirate svoj raspored i ne osjećate potrebu za ranim ustajanjem, dr. Winter kaže da je sasvim u redu ostati noćna ptica.
Kako postati jutarnji tip?
Ako se ipak odlučite na promjenu, liječnici preporučuju postupnu prilagodbu umjesto naglih rezova. Savjetuju nekoliko koraka.
Prvi je postupno pomicanje vremena odlaska na spavanje i buđenja. Dr. Winter savjetuje da vrijeme lijeganja i ustajanja pomičete za 15 do 30 minuta svakih nekoliko dana, umjesto da odjednom pokušate napraviti skok od dva sata.
Važna je i izloženost jakom svjetlu odmah nakon buđenja. Dr. Cutler pojašnjava da jutarnje sunce ili jako umjetno svjetlo pomažu tijelu da prepozna kako je vrijeme za buđenje. "Jutarnja šetnja na otvorenom je korisna, a zimi pomaže i terapijska svjetiljka", kaže on.
Pripazite i na unos kofeina. Dr. Winter preporučuje da prestanete s konzumacijom kofeina ranije tijekom dana kako biste navečer mogli zaspati u planirano, ranije vrijeme. Razmislite i o jutarnjem vježbanju. "Jutarnja tjelovježba može pomoći tijelu da se lakše prilagodi ritmu spavanja i buđenja jer povećava budnost i potiče prirodni jutarnji porast tjelesne temperature", kaže dr. Grover.
Na kraju, dr. Pinkhasov upozorava da ranije buđenje ne smije biti važnije od kvalitetnog sna. "Ljudi ne bi trebali spavati manje samo zato da bi se ranije budili. Ustajanje u 5 ujutro nije dobro za zdravlje ako zbog toga spavate samo pet sati", zaključuje.