Novo istraživanje provedeno na 5500 adolescenata prosječne dobi od 12 godina pokazalo je koliko svakodnevno kretanje može biti važno za razvoj mozga i mentalno zdravlje mladih.
Rezultati su pokazali jasnu povezanost između broja koraka koje adolescenti naprave tijekom dana i njihova mentalnog zdravlja. Najviše simptoma mentalnih poteškoća imali su oni koji su dnevno radili manje od 5000 koraka. Mladi koji su u prosjeku radili oko 8000 koraka imali su manje poteškoća, dok su najbolji rezultati zabilježeni kod onih koji su dnevno napravili 12.000 ili više koraka.
Više kretanja povezano je i s razlikama u mozgu
Istraživači su otkrili i male razlike u strukturi mozga. Adolescenti koji su se najviše kretali imali su nešto deblje moždano tkivo u dva područja povezana s kretanjem i regulacijom emocija.
Rezultati upućuju na to da za korist nije potrebno intenzivno trenirati. Pomoći može i više kretanja tijekom svakodnevnih aktivnosti, primjerice hodanje do škole ili trgovine. Suautorica istraživanja dr. Amanda Paluch, izvanredna profesorica kineziologije na Sveučilištu Massachusetts Amherst, istaknula je da je adolescencija posebno važno razdoblje za razvoj mozga i mentalno zdravlje.
"Adolescencija je ključno razdoblje za razvoj mozga i mentalno zdravlje i zato je ohrabrujuće što tjelesna aktivnost očito pogoduje i jednom i drugom. Ne radi se o pristupu sve ili ništa", rekla je.
Naglasila je da adolescenti ne moraju biti vrhunski sportaši kako bi imali koristi od dodatnog kretanja. "Povećanje od samo 1000 do 2000 koraka dnevno, bez obzira na to koliko se osoba prije kretala, povezano je s boljom strukturom mozga i boljim mentalnim zdravljem. Pozitivan učinak postaje sve izraženiji s većim brojem koraka", dodala je.
Kako su pratili kretanje adolescenata
U istraživanju su adolescenti tri tjedna nosili Fitbit uređaje koji su bilježili njihovu tjelesnu aktivnost. Godinu dana poslije istraživači su ponovno procijenili njihovo mentalno zdravlje pomoću standardiziranog upitnika koji ispunjavaju djeca i roditelji.
Pitanja su se odnosila na simptome poput tjeskobe, lošeg raspoloženja i problema u ponašanju. Rezultati su pokazali da su adolescenti koji su se više kretali imali manje mentalnih poteškoća godinu dana nakon početnog mjerenja.
Istraživanje, međutim, nije pronašlo povezanost između broja koraka i školskog uspjeha.
I dodatnih 1000 koraka može biti korisno
Autorica istraživanja dr. Divyangana Rakesh s King's Collegea u Londonu istaknula je da je hodanje jednostavan način da mladi uvedu više kretanja u svakodnevicu. "Ovo istraživanje pruža dosad najjasnije dokaze da je svakodnevna, besplatna i svima dostupna aktivnost poput hodanja izravno povezana s razvojem mozga i mentalnim zdravljem adolescenata", rekla je.
Dodala je da kod najaktivnijih sudionika nisu pronašli točku nakon koje veći broj koraka više nije bio povezan s dodatnim koristima. Paluch je naglasila da nije cilj svakom tinejdžeru zadati određeni broj koraka koji mora napraviti, nego pronaći jednostavne i održive načine za više kretanja.
"Cilj je pronaći realne i održive načine za više kretanja u svakodnevnim prilikama, kao što su odlazak u školu pješice, aktivna igra i aktivnosti u kojima djeca doista uživaju. Tako te koristi postaju dostupne svakom adolescentu, neovisno o njegovoj početnoj razini aktivnosti", zaključila je.