ISTRAŽIVANJA pokazuju da određene vrste voća mogu imati pozitivan učinak na zdravlje mozga, pamćenje i kognitivne funkcije tijekom starenja. Najviše dokaza postoji za bobičasto voće poput borovnica i jagoda, dok agrumi, tamno grožđe i šipak sadrže biljne spojeve koji također mogu pridonijeti boljoj funkciji mozga.

Iako nijedna namirnica sama po sebi ne može spriječiti slabljenje pamćenja, redovita konzumacija raznovrsnog voća može biti dio zdravih životnih navika koje dugoročno podržavaju rad mozga.

Borovnice

Borovnice su bogate antocijanima, biljnim spojevima koji im daju karakterističnu plavu boju i povezuju se sa zdravljem krvnih žila i mozga. Istraživanja pokazuju da ti spojevi mogu pomoći boljoj cirkulaciji krvi u mozgu i komunikaciji između moždanih stanica.

Zbog toga se borovnice povezuju s boljim pamćenjem i sposobnostima poput koncentracije, planiranja i rješavanja problema. Neka istraživanja upućuju i na to da mogu povoljno djelovati na funkciju krvnih žila, što je važno za opskrbu mozga kisikom i hranjivim tvarima.

Divlje borovnice često sadrže više antocijana od uzgojenih, ali i jedne i druge mogu biti dobar izbor. Svježe i zamrznute borovnice pritom zadržavaju velik dio korisnih spojeva.

Agrumi

Naranče, mandarine, limuni i drugi agrumi bogati su flavonoidima, biljnim spojevima koji mogu podržati zdravlje krvnih žila i cirkulaciju.

Istraživanja povezuju prehranu bogatu flavonoidima s manjim rizikom od slabljenja kognitivnih sposobnosti tijekom starenja. Agrumi su pritom lako dostupni i jednostavan način da se u prehranu uključi više korisnih biljnih spojeva.

Tamno grožđe

Tamno grožđe, osobito sorte s intenzivnom bojom, sadrži antocijane i druge polifenole koji se povezuju sa zdravljem mozga.

Neka istraživanja pokazala su da proizvodi od grožđa mogu pozitivno utjecati na pamćenje i određene kognitivne funkcije, osobito kod starijih osoba. Iako su se pojedine studije bavile sokom od grožđa ili koncentriranim pripravcima, cijeli plod ima dodatnu prednost jer sadrži i vlakna.

Redovito jedenje tamnog grožđa jednostavan je način da se u prehranu uključe korisni biljni spojevi.

Jagode

Jagode su bogate pelargonidinom, vrstom antocijana koji im daje crvenu boju. Taj spoj ima antioksidativna svojstva i proučava se zbog moguće uloge u zaštiti moždanih stanica od oksidativnog stresa.

Neka istraživanja povezuju veći unos hrane bogate ovim spojevima s boljim zdravljem mozga, no potrebna su dodatna istraživanja kako bi se preciznije utvrdili njihovi učinci.

Svježe i zamrznute jagode dobar su izbor tijekom cijele godine, a mogu se jednostavno dodati jogurtu, zobenim pahuljicama ili smoothiejima.

Šipak

Šipak je bogat polifenolima, biljnim spojevima koji se istražuju zbog mogućeg utjecaja na zdravlje mozga. Neka istraživanja pokazuju da se određeni spojevi iz šipka u tijelu pretvaraju u tvari koje bi mogle imati ulogu u očuvanju moždanih funkcija.

Dosadašnji rezultati pokazuju potencijalne koristi za pamćenje, ali potrebna su opsežnija istraživanja. Šipak se može jesti samostalno ili dodati jogurtu, salatama i zobenim kašama.

Kako dodatno zaštititi zdravlje mozga

Voće je samo jedan dio prehrane koja može pomoći zdravlju mozga. Važnu ulogu ima cjelokupan način života, uključujući raznovrsnu prehranu, kretanje, kvalitetan san i mentalnu aktivnost.

Mediteranski način prehrane, koji uključuje povrće, mahunarke, orašaste plodove, cjelovite žitarice, ribu i zdrave masti, povezuje se s boljim zdravljem krvnih žila i mozga.

Redovita tjelesna aktivnost također je važna jer potiče cirkulaciju, dok dovoljan san pomaže mozgu u obradi i pohrani informacija. Preporučuje se i održavanje društvenih kontakata te aktivnosti koje potiču mozak, poput čitanja, učenja novih vještina ili rješavanja zadataka.

Nijedna vrsta voća ne može sama spriječiti kognitivno propadanje, ali redovita konzumacija raznolikog voća može biti dio zdravih navika koje dugoročno podržavaju funkciju mozga.