GOTOVO svatko je iskusio nagli pad energije oko tri sata poslijepodne, u vrijeme kada radni dan doseže vrhunac, pristižu novi mailovi, a rokovi postaju sve bliži. To je ujedno i dio dana koji većina ljudi provodi sjedeći, za radnim stolom ili u automobilu. Iako se poslijepodnevni umor lako može pripisati uobičajenom ritmu radnog dana, odluke koje donosimo u tim satima mogu imati konkretan utjecaj na zdravlje srca.

Bolesti srca i dalje su vodeći uzrok smrtnosti. Iako su prehrana, tjelovježba i genetika najpoznatiji faktori rizika, kardiolozi sve više upozoravaju na važnost malih, svakodnevnih odluka čiji se učinak s vremenom nakuplja. Kronični stres jedan je od ključnih primjera. Dugotrajna napetost ne utječe samo na raspoloženje, nego i na krvni tlak, puls te dugoročno zdravlje krvnih žila.

Dobra je vijest da zaštita srca ne zahtijeva uvijek potpunu promjenu životnog stila. Ponekad je dovoljno odvojiti samo nekoliko minuta usred dana. Prema preporuci kardiologa, kako piše portal Parade, jedna od najkorisnijih poslijepodnevnih navika za srce traje kraće od pripreme kave i ne zahtijeva ustajanje sa stolca.

Učinak na srce

Kratka pauza za duboko disanje poslijepodne može pomoći u zaštiti srca. Dr. Lars Sondergaard, kardiolog i medicinski direktor u odjelu za strukturne bolesti srca tvrtke Abbott, objasnio je da već dvije do pet minuta dubokog disanja ili odmora od ekrana pomaže regulirati razinu stresa tijekom dana.

"Svjestan prekid od samo nekoliko minuta, posvećen dahu ili jednostavnoj meditaciji, pomaže sniziti razinu kortizola, smanjuje opću podraženost živčanog sustava i djeluje kao zaštita od svakodnevnih stresora koji s vremenom mogu oštetiti srce", rekao je dr. Sondergaard. "Riječ je o jednostavnoj navici koja izravno podupire rad srca iz dana u dan".

To je važno jer poslijepodne može biti posebno iscrpljujuće. "Poslijepodne često donosi osjećaj umora, mentalnu preopterećenost ili pritisak zbog rokova", kaže dr. Sondergaard.

On objašnjava da stres "Potiče oslobađanje kortizola i adrenalina, što može privremeno povećati puls i krvni tlak". Aktiviranje tjelesnog odgovora na opuštanje, s druge strane, pomaže u "smirivanju živčanog sustava i smanjenju ukupnog opterećenja srca uzrokovanog kroničnom napetošću".

"S vremenom te male pauze od stresa mogu značajno utjecati na cjelokupno zdravlje kardiovaskularnog sustava", dodao je.

Jednostavna navika za srce

Prednost ove navike je što zahtijeva minimalan napor. Nije potrebna posebna oprema ni sportska odjeća, a nije nužno ni mijenjati raspored. Postoji nekoliko jednostavnih načina da je uvedete u svakodnevicu.

Možete postaviti dnevni podsjetnik u kalendaru ili alarm na telefonu koji će vas sredinom poslijepodneva potaknuti na pauzu. Dr. Sondergaard napominje da već i kratko isključivanje uređaja i odmak od ekrana pomažu smanjiti razinu stresa.

Sama vježba disanja je jednostavna: sjednite udobno, polako udišite kroz nos i pazite da izdisaj bude nešto dulji od udisaja. Ponavljajte to dvije do pet minuta. Uz to, dr. Sondergaard preporučuje i druge zdrave navike, poput uravnoteženog ručka bogatog vlaknima, nemasnim proteinima i zdravim mastima te kretanja nakon duljih razdoblja sjedenja.

Ovu kratku pauzu možete shvatiti kao priliku za ponovno pokretanje živčanog sustava, a vaše srce bit će vam zahvalno.