NA DRUŠTVENIM mrežama pojavio se novi wellness trend - limfno hodanje. Riječ je o tehnici za koju se tvrdi da potiče limfnu drenažu i tako pomaže u detoksikaciji organizma. No, je li takvo hodanje doista korisnije od obične šetnje? Znanstvenici objašnjavaju da dodatni elementi ove tehnike mogu biti korisni, ali ističu da je i svakodnevna šetnja sasvim dovoljna za održavanje zdravlja, piše Verywell Health.

Što je limfno hodanje?

Limfni sustav dio je imunosnog sustava, a čine ga limfni čvorovi, limfne žile, koštana srž i druga tkiva. Njegova je glavna zadaća drenirati tekućinu te iz tkiva uklanjati štetne tvari i otpad. Za razliku od krvožilnog sustava, koji koristi srce za pumpanje krvi, limfni sustav nema automatsku pumpu koja bi pokretala limfu. Umjesto toga, ovisi o kretanju tijela kako bi tekućina cirkulirala.

Limfno hodanje zapravo se ne razlikuje bitno od obične šetnje, ali uključuje nekoliko dodataka za bolji protok limfe. "Ono što ljudi nazivaju limfnim hodanjem zapravo je obično hodanje uz nekoliko namjernih dodataka: sporo disanje trbuhom usklađeno s koracima, veći zamah rukama i uspravno držanje", pojasnila je za Verywell fizioterapeutkinja Kelly Sturm.

Sturm objašnjava da bilo koja vrsta hodanja pomaže u kretanju limfne tekućine. "Kada se mišići stežu, oni pritišću limfne žile oko sebe i tako guraju tekućinu", rekla je. Ono što limfno hodanje čini potencijalno korisnijim jest to što je usmjerenije na stimulaciju tog protoka.

Prema njezinim riječima, najviše limfnih čvorova nalazi se u abdomenu, dok je područje blizu ključne kosti mjesto gdje se limfa pravilno drenira prije povratka u krvotok. "Duboko disanje trbuhom može promijeniti tlak u prsima i trbuhu te pomoći tekućini da prođe kroz to središnje područje", kaže Sturm.

"Dodavanje intenzivnijih pokreta rukama također može stimulirati protok limfe u gornjem dijelu tijela." Fokusiranjem na specifične radnje tijekom hodanja ciljaju se područja u kojima limfa često stagnira, što pomaže u otklanjanju zastoja.

Je li učinkovitije od obične šetnje?

Zbog sve veće popularnosti trendova o limfnoj drenaži, mnogi se pitaju je li limfno hodanje superiorno uobičajenoj šetnji. Liječnici, međutim, još nisu u to uvjereni.

"Zdravlje limfnog sustava dobiva sve više pažnje na društvenim mrežama, što me veseli, ali za mnoge od tih tvrdnji još uvijek nedostaju dokazi", rekla je Kathleen Shillue, fizioterapeutkinja i klinička direktorica u Beth Israel Deaconess Medical Centeru. Ona je istaknula da trenutno ne postoje čvrsti dokazi koji bi potvrdili da je jedna specifična vrsta vježbe bolja od druge za funkciju limfe.

Jedan od razloga je nedostatak istraživanja koja bi izravno usporedila ove dvije vrste hodanja. "Nemamo studije koje bi dokazale da limfno hodanje pobjeđuje obično hodanje, ali imamo dokaze za njegove pojedinačne komponente", kaže Sturm. "Znamo da su kretanje i vježbanje sigurni i korisni, a duboko disanje je desetljećima dio tretmana limfe jer pomaže toj središnjoj drenaži."

Hodanje općenito koristi zdravlju jer potiče cirkulaciju limfe, a dobro je i za srce, kosti, raspoloženje i san. Duboko disanje tijekom limfnog hodanja može dodatno podržati drenažu i pomoći u regulaciji živčanog sustava. "Mnogi moji pacijenti nose neprimijećenu napetost, a sporo disanje tijekom hodanja pomaže im u više aspekata, ne samo kod protoka tekućine", dodaje Sturm.

Liječnici ističu da je redovita aktivnost važnija od same tehnike. "Pacijentima preporučujemo da pokušaju zadovoljiti opće tjedne preporuke od 150 do 300 minuta vježbanja, uz trening snage barem dvaput tjedno", kaže Shillue.

Trebate li isprobati ovu tehniku?

Hodanje i duboko disanje dobre su navike, pa limfno hodanje većina ljudi može lako uključiti u svakodnevicu. "Zdravim osobama koje zanima limfno hodanje savjetujem da na to gledaju kao na kvalitetnu nadogradnju šetnje koju već prakticiraju", kaže Sturm.

Kod osoba s limfedemom tehnika može biti korisna kao dio upravljanja oticanjem, ali nije zamjena za liječenje. "Za njih to nije samostalan tretman, ali je koristan dio upravljanja oticanjem", objašnjava Sturm.

Ipak, potreban je oprez kod određenih zdravstvenih tegoba. "Ako imate problema sa srcem ili plućima, prvo se posavjetujte s liječnikom", upozorava Sturm. "Također, ako primijetite novo oticanje, crvenilo, toplinu ili bol u ekstremitetu, obratite se svom liječničkom timu jer to mogu biti znakovi infekcije ili krvnog ugruška."