FOTO Skriveni dragulj Hrvatskog zagorja idealan je za aktivan vikend
JUTRO u šumi, pogled s najvišeg vrha Hrvatskog zagorja, domaći štruklji nakon planinarenja i mlin u kojem se još uvijek melje žito. Dodajte tome vožnju biciklom, zanimljivu fotografsku baštinu i novu Etno kuću Bedenec pa ćete dobiti dovoljno razloga da sljedeći slobodan vikend provedete u Ivancu.
Grad podno Ivančice odličan je izbor za obitelji, parove i samostalne putnike koji žele spojiti prirodu, kretanje i lokalne priče. Možete odabrati ozbiljniji uspon, laganiju šumsku šetnju ili istraživanje okolice na dva kotača. Samo ostavite dovoljno vremena i za ono što vas čeka nakon povratka s gore.
Četiri puta prema vrhu Ivančice
Ivančica, poznata i kao Ivanščica, najviša je gora Hrvatskog zagorja. Iz ivanečkog kraja prema vrhu vode četiri glavna planinarska puta: Mrzljak, Prekrižje, Pionir i Konj.
Mrzljak je dobar izbor za prvi dolazak i obitelji s djecom naviknutom na dulje hodanje. Šuma, izvori i odmorišta daju dovoljno razloga za zastajanje, a uspon iz nižeg dijela Prigorca traje okvirno dva sata. Prekrižje također traži oko dva sata uspona i većinom prati širi šumski put, pa odgovara rekreativcima koji žele tehnički jednostavniji prilaz.
Pionir donosi strmije i kamenitije dijelove te otvorenije poglede, uz približno jedan sat i 50 minuta uspona. Konj, preko Malog i Velikog Konja, ima okvirnu satnicu od jednog sata i 30 minuta, ali traži dobru kondiciju i siguran korak. Kraći put ovdje znači i konkretniju strminu.
Navedena vremena odnose se samo na uspon od opisanih polazišta u Prigorcu. Za povratak, stanke i odmor kod planinarskog doma treba ostaviti dodatno vrijeme. Obiteljima s manjom djecom i kraća šetnja do odmorišta može biti sasvim dovoljan doživljaj.
Na vrhu čekaju razgledna piramida i Pasarićeva kuća, a za bistrih dana pogled seže sve do slovenskih Alpa. Prije polaska provjerite prognozu i odabranu trasu te ponesite vodu, čvrstu obuću i slojevitu odjeću.
U Prigorcu zastanite uz mlin koji još uvijek radi
Na ulazu u Prigorec, oko tri kilometra od središta Ivanca, uz potok Bistricu nalazi se Friščićev mlin. Drveni mostić i mlinsko kolo privlače pogled, a susret s domaćinima otkriva priču o zanatu koji se prenosi generacijama.
Današnji mlin izgrađen je 1956. godine i obnovljen 2004. Stjepan Friščić nastavio je tradiciju svojega oca Andrije, a u mlinu se i dalje melju kukuruz, pšenica, heljda i pir.
Djeci je to prilika da vide kako zrno postaje brašno, a odraslima da upoznaju ljude koji čuvaju dio lokalne svakodnevice. Raspitajte se i o domaćem brašnu koje možete ponijeti kući. Za obilazak i susret s domaćinima najbolje je unaprijed provjeriti mogućnost posjeta.
Nakon gore upoznajte njezinu priču
Uspon na Ivančicu lijepo je povezati s posjetom Muzeju planinarstva u Ivancu. Muzej istražuje povezanost gore, prirode i čovjeka te kroz izložbe i baštinske priče približava kulturnu i prirodne baštinu kraja.
Nakon hodanja šumskim stazama ovdje ćete lakše razumjeti zašto Ivanec nosi naziv Planinarski grad. Posjet je zanimljiv i obiteljima jer se doživljaji s gore mogu povezati s pričama o ljudima koji su je istraživali i voljeli. Aktualne izložbe i radno vrijeme provjerite prije dolaska.
Centar Kukuljević i fotografsko iznenađenje Ivanca
U gradskom parku, u sačuvanom objektu nekadašnjeg kompleksa Staroga grada Ivanca nalazi se Centar za posjetitelje Kukuljević. Virtualne naočale otkrivaju nekadašnji izgled Staroga grada Ivanca, interaktivna karta približava Ivančicu, a povijesni predmeti povezuju planinarstvo, rudarstvo i mlinarstvo.
Posebno je zanimljiv dio posvećen fotografiji. Izloženi su povijesni fotoaparati ivanečkih fotografa, stare fotografije mogu se pregledavati u digitalnoj knjizi, a tu je i cameraobscura.
Jeste li znali da je u Ivancu izlagao i Tošo Dabac? Otokar Hrazdira osnovao je 1931. fotografsku sekciju pri planinarskom društvu Ivančica. Prva izložba održana je 1932., a na drugoj, godinu kasnije, sudjelovao je i Dabac. U Ivancu je djelovala i redakcija fotografske revije Galerija, čiji je nakladnik bio Hrazdira.
Upravo takvi detalji daju izletu dodatnu vrijednost. Dođete zbog prirode, a otkrijete grad s važnom i neočekivanom fotografskom pričom.
Jedan dan rezervirajte za bicikl
Ivanečki kraj vrijedi istražiti i na dva kotača. Turistička zajednica predstavlja kružnu cikloturističku rutu dugu 63 kilometra, koja povezuje Ivanec s okolnim naseljima, među kojima su Prigorec, Margečan, Radovan, Salinovec i Jerovec.
Spremniji biciklisti mogu planirati cijelu rutu, dok će rekreativcima i obiteljima više odgovarati kraća dionica s dovoljno stanki. Prije polaska provjerite kartu, uspone, podlogu i promet na odabranoj trasi. Ostavite vremena za fotografiranje i spontano zaustavljanje jer upravo tako okolica često pokaže svoje najljepše prizore.
Bedenec čuva tradiciju gline i vatre
U obilazak okolice uključite Etno kuću Bedenec, čiji je dograđeni dio otvoren u rujnu 2026. uz prvi Kelembar fest. Posvećena je lončarskoj tradiciji Bedenca, Jerovca, Dubravca i okolnih mjesta.
Na otvorenju je predstavljena tradicionalna lončarija iz donacije Božene Šincek, a posjetitelji su kroz radionice i demonstracije mogli upoznati oblikovanje gline, rad na lončarskom kolu i oslikavanje keramike. Slika 13.
Takav susret sa zanatom može biti posebno zanimljiv djeci, ali i odraslima koji vole nešto naučiti vlastitim rukama. Mogućnost obilaska i aktualne radionice provjerite kod Muzeja planinarstva ili Turističke zajednice Grada Ivanca.
Štruklji kao najukusniji predah
Nakon planinarenja ili cikloture ostavite vremena za domaći ručak. Štrukli, zlijevka domaći klipiči i purica s mlincima dio su gastronomske tradicije ivanečkog kraja, uz kobasice pečenice s hajdinom kašom i tradicijske kolače. Pri odabiru mjesta za ručak raspitajte se što je toga dana u ponudi.
Posebno mjesto imaju i tikveni štrukli, kojima je posvećeno natjecanje u sklopu manifestacije Jesen u Ivancu. To je još jedan dobar razlog da izlet prilagodite lokalnim događanjima i upoznate kraj i kroz njegove okuse.
Vikend u Ivancu ostavlja prostora i za aktivnost i za uživanje. Popnite se na Ivančicu, zastanite uz mlin, otkrijte stare fotografije i sjednite za stol bez gledanja na sat. Možda ćete doći zbog pogleda s vrha, ali kući ponijeti mnogo više od jedne lijepe fotografije.