AKO SE TEŠKO koncentrirate, uzrok bi se mogao kriti u hrani koju jedete. Novo istraživanje povezalo je prehranu bogatu ultraprerađenim namirnicama sa slabijim rezultatima na testovima pažnje i brzine obrade informacija. U studiji je sudjelovalo 2100 ispitanika, a njihovi su rezultati uspoređeni s prehrambenim navikama.

Nutricionistica Becki Hawkins iz tvrtke Fit Nutrition kaže da su nalazi zanimljivi jer se uzroci pada koncentracije obično traže drugdje, poput stresa ili manjka sna. Ipak, ona napominje da jedna vrećica čipsa neće trenutno zamagliti um, ali da rezultati potvrđuju rastući znanstveni interes za utjecaj takve hrane na organizam, a ne samo na tjelesnu težinu.

Utjecaj hrane na zdravlje mozga

Dr. Lucy Hooper, liječnica opće prakse i suosnivačica klinike Coyne Medical, objašnjava da je studija pokazala kako su osobe koje su jele više ultraprerađene hrane imale lošije rezultate u kognitivnim testovima. Posebno joj je zanimljiv jedan detalj: veza je ostala statistički vidljiva i nakon što su istraživači u obzir uzeli koliko se ispitanici inače pridržavaju mediteranske prehrane.

"To je važno jer mediteranska prehrana ima neke od najčvršćih znanstvenih dokaza o pozitivnom utjecaju na opće zdravlje", kaže dr. Hooper. "Činjenica da se veza održala sugerira da bi problem mogao biti u samoj ultraprerađenoj hrani, a ne samo u tome što su ti ljudi općenito imali lošiju prehranu."

Iako je lako okriviti šećer ili masnoće, dr. Hooper smatra da se uzrok ne može svesti na jedan sastojak. Ultraprerađena hrana često sadrži ugljikohidrate koji se brzo apsorbiraju, zasićene masti i sol, a istovremeno ima manjak vlakana, vitamina i minerala.

Žvakanje je važnije nego što se misli

Ulogu ima i sama fizička struktura hrane. Mnogi takvi proizvodi su mekani i zahtijevaju vrlo malo žvakanja, što se možda čini nebitnim, ali dr. Hooper ističe da bi taj faktor mogao biti važniji nego što mislimo. "Jedan aspekt o kojem se, po mom mišljenju, ne govori dovoljno jest važnost žvakanja. Ultraprerađena hrana često je mekša pa se može pojesti vrlo brzo", kaže ona.

Prvi znanstveni dokazi upućuju na to da sam čin žvakanja može utjecati na aktivnost mozga, uključujući protok krvi te područja zadužena za pažnju i pamćenje. To ne znači da mekana hrana nužno uzrokuje kognitivni pad, ali podsjeća da hrana utječe na tijelo na načine koji nadilaze puki broj kalorija. Smatra se da bi razlike u sastavu takve hrane mogle utjecati i na upalne procese, metabolizam te mikrobiom u crijevima i ustima.

Jednostavne zamjene za bolju koncentraciju

Dr. Hooper poručuje da u prehrani ne treba težiti savršenstvu. "Ljudi ne moraju odlučiti da više nikada neće jesti ultraprerađenu hranu ili izbaciti baš sve iz kuhinje kako bi poboljšali zdravlje", kaže ona. Umjesto toga, predlaže male i realne zamjene.

Voće, orašasti plodovi, jogurt i jaja mogu zamijeniti neke ultraprerađene grickalice, a smrznuto povrće, grah iz konzerve i zobene pahuljice praktične su i pristupačne osnovne namirnice. Pritom je važno razlikovati prerađenu od ultraprerađene hrane.

Postupci poput zamrzavanja, pasterizacije i konzerviranja čine hranu praktičnijom i čuvaju hranjive tvari, što ne znači da je ona automatski nezdrava. "Veći problem su dijete u kojima dominira vrlo ukusna, lako probavljiva i tehnološki obrađena hrana, koja onda istiskuje namirnice koje su nam zaista potrebne", objašnjava dr. Hooper.