ZNANSTVENICI upozoravaju da bi naviku kasnih večernjih obroka trebalo izbjegavati. Novo istraživanje upućuje na to da konzumacija hrane kasno navečer može povećati rizik od razvoja bolesti jetre, piše portal Food Bible.

Znanstvenici sa Sveučilišta Oregon Health & Science analizirali su podatke gotovo 200.000 ljudi prikupljene u tri velike američke studije. U radu nazvanom "Kasnonoćno jedenje povezano je s MASLD-om i cirozom" sudionike su podijelili u skupine prema vremenu obroka. Utvrdili su da osobe koje jedu nakon večere imaju 20 do 30 posto veći rizik od razvoja svih oblika bolesti jetre, uključujući cirozu i steatoznu bolest jetre povezanu s metaboličkom disfunkcijom (MASLD).

"Nekoliko je studija već ukazalo na tu mogućnost, ali ovo je jedna od prvih dugoročnih analiza koja izravno povezuje kasne obroke s bolešću masne jetre", rekao je glavni autor dr. Robert Wilechansky, hepatolog s OHSU-a specijaliziran za transplantaciju jetre.

Posljedice bolesti masne jetre

Procjenjuje se da 7.5 tisuća osoba godišnje u Hrvatskoj dobije dijagnozu masne bolesti jetre. Kronično nakupljanje masti uzrokuje upalu i oštećenje stanica, a može dovesti i do smanjenja i otvrdnuća organa, što narušava funkciju jetre. S vremenom to stanje može prouzročiti potpuno zatajenje jetre ili hepatocelularni karcinom, odnosno rak jetre.

Wilechansky ipak napominje da će "samo mali dio ljudi s masnom jetrom razviti ozbiljne oblike bolesti poput ciroze". Unatoč tome, ističe, "glavna je poruka da ograničavanje unosa kalorija nekoliko sati prije spavanja može biti korisno".

Cirkadijalni ritam i prehrana

Studija je objavljena u časopisu Clinical Gastroenterology and Hepatology, a doktori i znanstvenici nakon njezine objave dodatno ističu kako neredovito vrijeme obroka može pridonijeti metaboličkim problemima.

"Znamo da je rad jetre usko povezan s cirkadijalnim ritmom tijela", pojasnio je Wilechansky. "Zato nas zanima kako promjena vremena obroka može utjecati na zdravlje, a da pritom ne mijenjamo sastav onoga što ljudi jedu."

Kada jesti, a što izbjegavati?

Umjesto kasnih obroka, stručnjaci sugeriraju da je zdravije većinu dnevnih kalorija unijeti ranije tijekom dana. Preporučuju planiranje laganije večere između 17 i 19 sati. "Hranu obično učinkovitije prerađujemo ranije navečer jer osjetljivost na inzulin i oksidacija masti prate naš cirkadijalni ritam", izjavila je nutricionistica Sasha Watkins.

Dodala je da obilna večera prije spavanja može "držati metabolizam aktivnim, što otežava usnivanje i održavanje dubokog, regenerativnog sna". Ipak, stručnjaci savjetuju da odrasli ne preskaču večeru u potpunosti. Watkins tvrdi da to "samo po sebi nije bolje za metabolizam i može imati suprotan efekt ako dovede do prejedanja kasnije".

S time se slaže i Kate Cohen, nutricionistica iz bolnice Hospital for Special Surgery u New Yorku. "Vaše tijelo traži dosljednost. Oni koji su dosljedni obično su uspješniji u održavanju zdrave prehrane. Neredovito preskakanje obroka rijetko dovodi do gubitka kilograma, a pokazalo se da usporava metabolizam, remeti razinu šećera u krvi i vodi do kasnijeg prejedanja."